Miroslav Varga je samo jedan od nekoliko sertifikovanih Google AdWords trenera (najviši AdWords sertifikat) u Adriatics regiji. Trenutno je konsultant u kompaniji “Escape” i čest predavač i govornik na konferencijama u regionu, pa i šire. Preko 28 godina je u preduzetništvu. To nije sve – on je ujedno i suprug, otac četvoro dece i deda.

1. Recite nam više o sebi.

Nije moj život neki James Bond roman iako mi je jedan Šveđanin rekao da mu sve što sam proživio zvuči jako uzbudljivo. Možda najbolje da citiram svog pokojnog oca: Živio sam cijeli život na istom mjestu, a promijenio sam 5 država i 6 adresa u pasošu. Trenutno sam jedini Google Certified Trainer u statusu četverostrukog djeda na svijetu i uživam u tome. Završio sam strojarski fakultet u Zagrebu i obišao sam skoro sve europske države. Živio sam 10 godina u Njemačkoj i godinu dana u Sloveniji. Mogu samo reći da je svugdje lijepo, ali je kod kuće najljepše.

2. Kako je izgledao vaš karijerni put počevši od školskih dana, pa sve do danas?

Nema ni tu ništa spektakularno. Nisam nikada bio odlikaš, ali nisam bio ni najgori. Držao sam se u gornjoj polovici – tamam toliko da što manje moram učiti. Na fakultetu se to promijenilo jer mi se tamo jako dopalo i puno sam se promijenio u pristupu učenju. Od tada do danas praktično nisam prestao učiti jer me to veselilo. Najmanje 2h dnevno provedem u učenju novih stvari i pokušavam držati korak s mladim i pametnim ljudima koji naviru.

3. Kako ste odlučili da se bavite baš ovim čime sa danas bavite, pogotovo što nema velike povezanosti sa Vašim formalnim obrazovanjem?

Tehnički fakulteti imaju jednu prednost jer uče ljude razmišljati na određen način za koji ja volim reći da smo hodajuće Excel tablice. Sistematičnost i traženje matematičke veze s rezultatima koji su digitalni. Jednostavno rečeno, kod nas se most ili srušio, ili nije. Kad se to presika na web stranice i internet, imate situaciju da je potrebno tehničko razmišljanje (programiranje weba) i mjerenje krajnjeg razultata koji se svodi na rezultat – prodao sam, ili nisam. 


Zato nije čudno da su tehničari započeli taj cijeli proces internet prodaje, koja se do te mjere uplela u marketing, da danas nitko ne priča o marketingu nego o martechu – kovanica od marketing i tehnologija. S te strane, nije digitalni marketing tako daleko od moje struke. A kompjuteri su sastavni dio studija strojarstva. Kada sam studirao računala su počela nadirati.

Da podsjetim da je INTEL sredinom sedamdestih godina prošlog stoljeća izbacio na tržište prve mikroprocesore s oznakom 8086 koja su nastavak nešto starije serije 8088. Njih je IBM počeo ugrađivati u svoja osobna računala dostupna običnim ljudima. IBM je procijenio da je maksimalno moguće plasirati oko 20.000 takvih računala pa je otvorio protokole javnosti. Ostalo je povijest.

Ja sam svoje prvo računalo – 80826 s 80287 matematičkim ko-procesorom nabavio vrlo rano, odmah nakon prvog Sinclair računala s oznakom ZX-81. Od tada sam intenzivno uključen u svijet IT). 

4. Koji bi bio Vaš savet mladima koji planiraju da „uđu“ u digitalni marketing? Odakle da krenu?

Najbolje da krenu od sebe. Neka pokušaju sami sa sobom rasčistiti što ih zanima, a što ne. Što ih veseli, a što ne.
Područje digitalnog marketinga je vrlo široko. U stvari, digitalni marketing je samo dio marketinga i uključuje ljude koji znaju programirati, dizajnirati, pisati sadržaj, koristiti statistiku i niz ML (Machine learning) alata za što veću efikasnost ulaganja. Stoga zaista vrlo širok spektar struka mogu tu naći svoje mjesto.


Ako netko želi učiti više o Google sustavu oglašavanja, najbolje je da počne u Google Akademiji za oglašavanje.

5. Pronašla sam podatak da ste apsolvirali na čak dve postdiplomske studije. Kakvo je Vaše mišljenje o formalnom obrazovanju? Koliko su studije danas zapravo važne?

Volio bih da je formalno obrazovanje ustrojeno drugačije, da je sadržaj korisniji u praksi i da su profesori ljudi koji imaju dnevni susret s praksom. Također bih volio da studenti mogu nakon studija samostalno uzdržavati sebe i eventualno obitelj. Takvih studija je nažalost u regiji jako malo. 

Upisao sam dva poslijediplomska studija jer sam želio naučiti više o područjima koja su meni bila važna. Drago mi je da sam imao prilike na ta dva studija konačno dobiti ona znanja i vještine koje su meni trebale. Dok studirate ne znate što će vam u praksi trebati i stoga bih svakom preporučio da nakon diplomskog ide raditi u praksu. Tek nakon toga neka upiše završne godine studija na kojima će izbrati kolegije koji su mu zanimljivi. Na tome je temeljena i Bolonjska reforma visokog obrazovanja, ali mislim da u praksi još nije saživjela na taj način.


Studiranje je po meni važno kako bi svatko naučio temeljne stvari (po meni to su matematika, fizika, biologija, kemija, logika, etika i komunikacijske vještine). Sve ostalo bi se učilo nakon nešto prakse kada student zna put kojim želi dalje. Tada bi znao i koja znanja i vještine najviše želi steći.
Jako slično tom modelu su se prvi programeri educirali. Najpoznatija imena današnje IT industrije većinom su brzo odustala od formalne edukacije jer nisu dobili očekivano (Steve Jobs, Steve Balmer, Bill Gates, Mark Zuckerberg). 

Mislim da je formalno obrazovanje najvažnije u javnom ili državnom sektoru. Kod nas koji smo na tržištu najvrijednije su osobine kakva si osoba, što znaš i koliko možeš doprinijeti poduzeću. Kada bi danas elektroprivreda Srbije raspisala natječaj za inženjera u bilo kojoj trafo stanici, Nikola Tesla ne bi prošao natječaj jer nema diplomu – iako je izmislio transformator. U privatnom sektoru stvari su postavljene zdravije.

6. Stečeno znanje i iskustvo prenosite i kroz veliki broj predavanja i edukacija koje održavate, između ostalog i za mlade. Kakvi su vaši utisci o radu sa mladima?

Imam dojam da su mladi u regiji postali apatični i da gledaju što prije odseliti. Mislim tu prvenstveno na EX-YU države. Uvijek im poručujem isto – moguće je i ovdje stvoriti sjajnu karijeru bez obzira na prepreke. Kod nas u Hrvatskoj imamo sve pre-regulirano pa to jako komplicira poslovanje. Mislim da je u ostalim državama slično. 

Danas kada su mogućnosti povezivanja i učenja praktično bezgranične, isplati se uložiti u sebe. Novi oblici rada i novi poslovi omogućuju svakome tko to želi da živi i radi kod kuće a zarađuje u cijelom svijetu. Nekoliko svjetski poznatih lidera u IT industriji tako zarađuje. Ne vidim niti jedan razlog zašto otići, umjesto ovdje stvoriti svoju sreću.

7. Vi ste, pored svega, i otac i deda. Kako sve postižete?

Status djeda sve govori. Moja su djeca odrasli ljudi od tridesetak godina i njima više ne trebam kao nekada. Unučad je najbolji oblik djece koji možete zamisliti. Kada vam dojade, samo ih pošaljete mami.

Mislim da mnogi nepotrebno i neutemeljeno smatraju da su djeca prepreka za uspješnu karijeru. Pošto imam četvero djece, mogu tvrditi da je važno i moguće raditi na sebi usprkos djeci. Moja supruga također ima sjajnu karijeru. Nikada nam djeca nisu bila prepreka za vlastito usavršavanje i napredak, iako priznajem da je u našim karijerama ona bila puno više uključena s djecom. Moja je teorije da je ona bila puno pametnija pa joj je trebalo manje vremena da nešto nauči nego meni.

8. S obzirom da ste imali mogućnost da u inostranstvu više zarađujete radeći svoj posao, zašto ste odlučili da ostanete da živite i radite na Balkanu?

Tko nije živio ili radio vani, jako idealizira tamošnje sustave. Ne bih se usudio ocjenjivati gdje je bolje ili ljepše, ali nikada ne bih mijenjao svoj život ovdje, ni sa kim koji živi tamo. Kome je samo novac mjerilo sreće u životu, uvijek će biti nesretan. Prije ili kasnije naići će netko tko ima više novaca od njega. Mislim da imamo vrlo dobre preduvjete za sadržajan i sretan život i mislim da se vrijedi potruditi da ovdje uredimo stvari da nam bude bolje. 

9. Šta smatrate da je ključ uspeha na Balkanu?

Balkan je nevjerojatno područje. Mislim da je ono što Balkanu daje prednost ujedno i njegovo prokletstvo. Pogledate li malo unazad u povijest, vidjet ćete da su četiri od šest najvećih europskih carstva ovdje imala svoje sfere utjecaja (Istočno i Zapadno Rimsko carstvo, Otomansko i Austro-Ugarsko). Ubrojite li u to da su na našim područjima utjecaji bili još od Antičkih vremena (osnovano je nekoliko grčkih gradova na obali kao npr. Hvar, Korčula, Lumbarda, Trogir, Solin, Stobreč, Vis), preko Venecije i Đenove pa do Križarskih ratova i pohoda, jasno je da smo imali značajne kulturne i civilizacijske utjecaje koji su nas mnogo naučili. 

Mi smo stalno pod utjecajem raznih kultura i stoga gledamo na stvari često potpuno drugačije nego ostatak Europe. To vidimo i mi. Kada predstavimo neko svoje rješenje na međunarodnim konferencijama ili skupovima stručnjaka, uglavnom pokupimo prve nagrade jer potpuno drugačije pristupamo rješenju problema. 

10. Šta bi bila Vaša poruka mladima?

Njihova je sreća u njihovim rukama. Trebaju ulagati u sebe, učiti i onda to znanje emitirati. Sigurno imaju odličnu priliku (bolju nego u zadnjih 50 godina) pokazati što sve znaju i postati poželjni za svaku firmu. Neka ne razmišljaju o tome da odu izvan zemlje biti konobari ili bauštelci, nego neka uče i postanu dobro plaćeni stručnjaci za kojima vape svugdje. Onda ne trebaju seliti nego će ih poslovi i novac sami loviti.


0 Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *